Učenici sedmih i osmih razreda matične i područne škole u sklopu terenske nastave koja se održala 23. listopada 2024. godine proširili su svoja znanja i iskustva na gotovo svim odgojno-obrazovnim područjima.
U Kazalištu Žar ptica gledali su predstavu Tajni dnevnik Adriana Molea napravljenoj prema istoimenom romanu Sue Townsend koji su morali pročitati tijekom mjeseca listopada kako bi mogli usporediti kazališnu adaptaciju i izvorno književno djelo. Za stvaranje novih ljubitelja ove vrste umjetnosti izuzetno je bitno poticati želju za odlaskom u kazalište u što ranijoj dobi te ju njegovati u daljnjem školovanju kako bi se trajno usadila ta potreba u svijesti budućih generacija.
Bila je to ujedno ib 50. izvedba jer je Tajni dnevnik Adriana Molea u Gradskom kazalištu Žar ptica premijerno izveden 2022., a dotad ga je pogledalo 9800 djece.
Prvu knjigu svjetski poznatih dnevničkih zapisa Sue Townsend, na scenu postavila Saša Broz prema dramatizaciji Dora Delbianco. Scenografiju potpisuje Sara Haas, kostimografiju Marita Ćopo, scenski pokret Blaženka Kovač Carić, a glazbu Stanislav Kovačić. Adriana Molea tumači mladi glumac Bogdan Ilić, Vesna Ravenšćak Berger igra njegovu mamu i baku, a gost iz ZKM-ovog ansambla Filip Nola, u prvoj suradnji s kazalištem je u ulozi tate. U ostalim ulogama su Dunja Fajdić (Pandora), Marko Hergešić (Lucas) i Petar Atanasoski (Nigel).
Drugi dio terenske nastave bio je odrađen u Parku prirode Medvednica u Centru za posjetitelje Medvedgrad. Unutar Centra postavljene su tri izložbe pa su mogli naučiti mnogo o Medvednici i povijesti Medvedgrada. U obilazak su ih povesli vodiči te im otkrili prirodna bogatstva parka na interaktivnim izložbama. Medvedgrad je izgrađen 1254. godine, nakon provale Tatara koji su u razarajućem naletu poharali ove prostore i do temelja porušili i spalili tadašnji Zagreb koji se sastojao od građanskog Gradeca i biskupskog Kaptola. Iako izgrađen prvenstveno za zaštitu građana, biskupa i crkvenog blaga, Medvedgrad je zbog svog savršenog strateškog položaja stalno bio u središtu imovinsko- političkih previranja. U svojoj je povijesti promijenio brojne gospodare koji su ga dobivali ili gubili u raznim ženidbenim kombinacijama, kupoprodajama, spletkama ili čak zavjerama. Bio je savršeno utvrđen i uvijek spreman za borbu, ali nikada nije bio napadnut. Naprotiv, medvedgradski su gospodari svoju riznicu i skladišta nerijetko popunjavali pljačkanjem okolnih sela, a znali su – bilo političkom, bilo oružanom silom, nasrnuti i na sam Zagreb. Najzloglasniji među njima bili su grofovi Celjski, koji su sredinom 15. stoljeća vršili takav teror nad gradom da su mnogi stanovnici Gradeca pobjegli iz svojih domova. Čak i danas podsljemenskim selima kruže zastrašujuće priče o grofici Barbari Celjskoj – zloglasnoj Crnoj Kraljici. Medvedgrad je napušten 1590. godine, nakon što je utvrdu porušio strašan potres, pa su se njezini posljednji vladari Gregorijanci preselili u puno moderniji i ugodniji dvorac u Šestinama. Od tada utvrđeni grad na brijegu stoljećima propada. Dugo su ga posjećivali samo pustolovi i lovci na blago koje je, navodno, negdje pod gradom sakrila slavna Crna kraljica. Tek je 1979. počelo sustavno arheološko istraživanje, konzervacija zidina i rekonstrukcija pojedinih dijelova tog hrvatskog srednjovjekovnog burga. Tako je iz ruševina iznikla osmerokutna kapela sv. Filipa i Jakova, južna obrambena kula, palas, tj. palača za stanovanje i još neki dijelovi drevne utvrde.
Godine 1994. pod južnom je kulom podignut „Oltar Domovine“, djelo kipara Kuzme Kovačića, u kojem postoji dio za vječni plamen u čast svim hrvatskim junacima.
Nakon Medvedgrada slijedio je kraći razgled jednog dijela Zagreba uz stručno vodstvo te vrijeme za okrijepu i odmor.
Vratili su se u Bednju u ranim večernjim satima puni dojmova i novih znanja.
učiteljica Vesna Funda Štefanek
